Zakon o restituciji trebalo bi da bude usvojen najkasnije do kraja leta. Najnovija radna verzija predviđa naturalno vraćanje imovine, gde god je to moguće, kažu u Vladi. Srbija će u junu, a najkasnije u septembru, dobiti dugo iščekivani Zakon o restituciji.
O novom predlogu zakona Vlada će se izjasniti uskoro, ali on neće otići u skupštinsku proceduru pre javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. U Vladi kažu da najnovija radna verzija zakona predviđa naturalno vraćanje imovine, gde god je to moguće. Vraćanje dedovine u naturi jedino je pravično rešenje, smatraju naslednici i zbog toga je povratak na prvobitna rešenja, posle čak 13 verzija zakona, kažu, dobar potez.
Oko 140.000 njihovih zahteva, već petu godinu čeka odgovor, iako potražuju samo 20 odsto onoga što je nacionalizacijom oduzeto.
"Danas možemo da kažemo, sa velikom odgovornošću, da je naturalna restitucija jedini sprovodiv model i da je davanje druge imovine u državnoj svojini, kao drugi vid kompenzacije, prihvatljiv i održiv", rekao je Mile Antić iz Mreže za restituciju.
Međutim, kako Radio-televizija Srbije saznaje, davanja druge, umesto oduzete imovine, neće biti.
U tim slučajevima, predviđena je finansijska nadoknada. Tamo gde je moguće, imovina će biti vraćena, a osnov za takvo rešenje je nedavna odluka Ustavnog suda da je postupak, u kome je 40 odsto imovine vraćeno crkvama, bio zakonit.
"Ova radna verzija zakona jeste sublimacija ideja koje su se pojavljivale u poslednjih 10 godina i zaista verujem da ćemo doći do zakonskog teksta koji će biti izbalansiran i u vezi sa kojim ćemo imati širok konsenzus", istakao je ministar vera i dijaspore Srđan Srećković.
Potomak čuvenih šabačkih opančara Svetozar Jurišić decenijama se nada da će, kao vlasnik, jednog dana prekoračiti prag jedne od dve porodične kuće u tom gradu.
"Pravo da vam kažem, tu sam ja na izmaku 81. godine, nema se vremena da ja to doživim, možda doživi moja ćerka. Sa malo optimizma gledam na povraćaj", rekao je Svetozar Jurišić.
Sve bivše socijalističke zemlje vratile su oduzetu imovinu, najčešće kombinujući naturalni i novčani model, koristeći i državne obveznice kao način isplate.
Izvor: RTS