Stare osobe koje trpe nasilje u porodici, o tome uglavnom ćute iz straha ili sramote, s obzirom na to da ih maltretiraju oni koji su im najbliži, pokazuje istraživanje koje su sproveli Crveni krst Srbije i mreža "Humanas", u saradnji s poverenicom za ravnopravnost Nevenom Petrušić. U Srbiji, oko četiri odsto starih osoba trpi neki oblik nasilja u porodici i taj broj je stalno u porastu.
Najčešće deca psihički i fizički zlostavljaju ostarele roditelje. Neretko to čine i unuci, snaje i zetovi. Motiv za prebijanja, vređanja, nekada i svirepa ubistva starijih, uglavnom je koristoljublje.
"Nama je juče bio jedan gospodin koji je prijavio nasilje od strane svoje dece, koja žive sa njim u stanu. Naravno to više nisu deca, to su odrasli ljudi koji ništa ne rade, koji žive od očeve penzije i pritom ga maltretiraju", kaže Vesna Stanojević iz "Sigurne kuće".
Nasilje neretko trpe i roditelji narkomana.
Aleksandar Jevremović iz organizacije za borbu protiv narkomanije "Izlazak" kaže da u trenucima kada zavisnik nema dovoljno novca za drogu, prvo pokušava u porodici da dođe do para - pretnjama, molbama, ucenama, a vrlo često fizičkim nasiljem.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 48 miliona starijih u svetu pretrpelo je neki oblik nasilja.
Stariji koji su izloženi nasilju u proseku imaju više od 70 godina, a u 75 odsto slučajeva žrtve su žene.
Nasilnici su najčešće muškarci, a svoje žrtve češće maltretiraju u kući nego na javnim mestima. Nasilje u trećoj dobi teško je prepoznati, jer žrtve ćute.
"Stariji se često stide, misle šta će drugi da kažu. Tu je često i strah da će ako prijave biti smešteni u institucije, da će, ako prijave, agresivno ponašanje da se poveća", kaže Nataša Todorović iz "Crvenog krsta" Srbije.
Rešenje problema nasilja je u prijavljivanju bilo kog vida maltretiranja nadležnima, kao i bolja saradnja zdravstvenih institucija, policije i centara za socijalni rad.
Poverenica za ravnopravnost Nevena Petrušić smatra da nadležne institucije nedovoljno koriste mogućnost uključivanja u rešavanje problema ljudi koje su žrtve nasilja i "još uvek se slabo koristi mogućnost da upravo oni, njihove pravne službe pokreću postupak uz saglasnost žrtve".
Stručnjaci smatraju da u Krivičnom zakoniku treba posebno klasifikovati nasilje nad starijima i uvesti veće sankcije za izvršioce, jer se uglavnom osuđuju na uslovne kazne.
Tekst preuzet sa sajta www.rts.rs